„Sklapanje Kolektivnog ugovora, osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene kod javnih nabava, pomogli bi branši koja pada već treću godinu“, upozorio je Damir Funčić predsjednik HCZ-a.
U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara (HCZ) i uz generalno pokroviteljstvo Konfederacije europskih sigurnosnih službi (COESS) u Zagrebu je održana međunarodna konferencija “Privatna zaštita“, godišnji skup predstavnika poslovnih subjekata i stručnjaka iz područja privatne zaštite iz Hrvatske i inozemstva.
Posljedice raskidanja granskog kolektivnog ugovora
U fokusu konferencije bilo je stanje u zaštitarskoj branši, novi Zakon o privatnoj zaštiti kao i nove direktive o javnoj nabavi koje su usvojene od strane parlamenta Europske unije, uz snažnu podršku Europske komisije i UNI Europe. Skup je okupio stotinjak sudionika iz više zemalja, Hrvatske, Srbije, Slovenije itd., a na njemu su sudjelovali predstavnici HCZ-a, COESS-a, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te slovenske zaštitarske komore i mnogi drugi.
Konferenciju je otvorio Damir Funčić predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara. Uslijedila je analiza djelatnosti privatne zaštite. „Brojke nisu dobre“, konstatirao je Funčić na početku te upozorio da cijeli sektor ‘pada’ već treću godinu zaredom. „Ukupni prihodi branše, po prvi puta od 2003., zabilježili su pad od 6,4% (2011/2012.) a godinu kasnije još i veći, čak 8,3%. Udio ukupnih prihoda djelatnosti (N 80.10) u ukupnoj privredi je i dalje relativno mali i iznosi tek 0,21% te uzastopno pada već treću godinu. „Sklapanje Kolektivnog ugovora, osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene
kod javnih nabava, pomogli bi branši koja pada već treću godinu zaredom.“, upozorio je Damir Funčić predsjednik HCZ-a.Prosječna neto plaća po zaposlenom zaostaje čak 43,3% za prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj (5.515 kn) a trend zaostajanja i dalje raste“, upozorio je Funčić.
Predsjednik Udruge tehničke zaštite Robert Pažitka je kao uzrok takvog stanja naveo raskidanje temeljnog granskog kolektivnog ugovora.
Kriterij najniže cijene u 99,4 posto javnih nabava
„Od tada počinje gotovo isključivo vrijediti kriterij ‘najniže cijene’ pružanja usluga bez obzira na kvalitetu. To je pogodilo sve koji su do tada ulagali u svoje tvrtke. Čak 99,4% javnih nabava od tada se vodi isključivo ‘najnižom cijenom’ kao najvažnijim kriterijem“, naglasio je Pažitka. „Sklapanje novog Kolektivnog ugovora, osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene kod javnih nabava dio su rješenja”, zaključili su Funčić i Pažitka.
