U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara-strukovne zaštitarske komore uz strukovnu potporu Robert Bosch Hrvatska, Hrvatske gospodarske komore, Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, Instituta za sigurnosne politike i ESSE održan je međunarodni kongres hrvatske industrije sigurnosti: „Između inovacija i regulacija u novom normalnom“.

Međunarodni strukovni Kongres razvojna je platforma novih znanja i informacija, razmjene mišljenja, ideja, kontakata i novih partnerstva. Kongres omogućava umrežavanje i neposrednu komunikaciju pružatelja usluga, korisnika usluga u industrije sigurnosti i zaštite, stručnjaka i drugih zainteresiranih institucija i pojedinaca.

Održavanje Kongresa je potporu donatora i sponzora: King ICT, Securitas Hrvatska, AKD zaštita, Tehnozavod Marušić, Alarm Automatika, Pro Alarm rješenja, Adriatic security solutions, Kodeks, Eccos inženjering, Master Centar Zagreb, Kamir, Krobel, HIK Vision, Primat RD, Protekta.
Medijski partneri Kongresa bili su Konfa media-časopis Zaštita i magazin AS ADRIA.

Kongres je održan u hibridnom obliku, u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu uz poštivanje svih preporuka i mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite, te online putem Zoom aplikacije.

Na početku Kongresa sudionicima se obratila predsjednica Ceha gospođa Lidija Stolica:
„Započeti ću svoj govor Izjavom bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera – „SIGURNOST NIJE SVE, ALI SVE BEZ SIGURNOSTI JE NIŠTA” .Izjava je vrlo jednostavna, a zapravo tako snažna i ocrtava ono što se cijelom svijetu događa u zadnje gotovo dvije godine.

U ime članica i članova Ceha i svoje osobno ime želim vam svima ovdje u dvorani i svima vama online srdačnu dobrodošlicu na međunarodni Kongres hrvatske industrije privatne zaštite i sigurnosti: “Između inovacija i regulacija u novom normalnom”, koji po prvi puta održavamo u hibridnom obliku.

Privatna zaštita kao sigurnosna djelatnost u proteklih godinu kao aktivni dionik sustava sigurnosti u covid-19 pandemiji osiguravala je neprekidni kontinuitet rada i funkcioniranje zdravstvenih ustanova, državnih tijela, objekata kritične infrastrukture, trgovina i trgovačkih centara, financijskih institucija itd…
Najveće promjene i prilagodbe u novom normalnom donijelo je veću potrebu za korištenjem alata za daljinu te razvijanje novih programa ili preinaka postojećih u cilju lakšeg i bržeg poslovanja u uredu i izvan njega. Digitaliziranjem podigla se kvaliteta i ubrzali su se poslovni procesi, proaktivno se odgovara na potrebe tržišta.
Početkom covid-19 pandemije i potpunim lockdown, suočili smo se kao i svi sa potpuno novim izazovima, zahvaljujući aktivnom dijalogu i proaktivnom djelovanju Stožera Civilne zaštite i Ravnateljstvu civilne zaštite i ravnatelju gospodinu Damiru Trutu, omogućeno je putem propusnica nesmetano kretanje i obavljanje poslova privatne zaštite i korištenja javnog prijevoza.

Nadalje aktivnošću Ceha zaštitara i dijalogom sa nadležnim tijelima vezanim za covid-19 pandemiju izdane su brojne preporuke za siguran rad, posebice prema zaštitarkama i zaštitarima, zaštitarima tehničarima koji su zbog prirode posla obavljajući svoje poslove bili najizloženiji kontaktima s većim brojem ljudi i bili u stalnom i direktnom kontaktu sa svim drugim djelatnicima i korisnicima prostora koje štite i osiguravaju i nisu mogli održavati fizičku udaljenost od drugih osoba.

Prošlo je više od godinu dana od stupanja na snagu novog Zakona o privatnoj zaštiti, napravljene su izmjene Zakona o novčarskim institucijama, dobili smo neke nove Pravilnike, dok su neki u pripremi kojima će se uskladiti djelovanje privatne zaštite sa novim standardima, trendovima i sa ciljem daljnjeg kvalitativnog i kvantitativnog razvoja i pozicioniranja u sustavu sigurnosti Republike Hrvatske.

Ceh zaštitara, uz suradnju drugih udruženja i organizacija je uz podršku i sudjelovanje predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova organizirao uživo i online predstavljanje i tumačenje Novih Zakona i javne rasprave tijekom e-savjetovanja i bio aktivan u davanju mišljenja, sugestija i prijedloga. Pokrenuta je i kampanja -Zaštitari tihi heroji!

Stoga i naziv ovogodišnjeg Kongresa: IZMEĐU INOVACIJA I REGULACIJA U NOVOM NORMALNOM ocrtava smjer i izazove koje stoje pred našom djelatnošću u narednom razdoblju.

Posebno nas raduje znanstveno istraživački rad o našoj djelatnosti, te sa zadovoljstvom ćemo danas razgovarati o istraživanju profesora Davora Solomuna – O ODNOSU PRIVATNE SIGURNOSTI I POLICIJE.
Rezultati poslovnih aktivnosti u protekloj 2020 godini biti će prezentirani u godišnjoj Analizi djelatnosti privatne zaštite koju je izradio Ekonomski institut iz Zagreba.

Normativno uređenje našeg sektora kao okvir našeg rada, te primjena i tumačenje biti će predstavljeni od Inspektorata MUP-a RH, a kroz panel u dijalogu predstavnika sektora razgovarati o bitnim točkama i razmijeniti mišljenja. U modulu tehničke zaštite govoriti ćemo o smart rješenjima, integracijama, normativnom uređenju i inovacijama u novom normalnom.

Najveći izazov za nas i u EU su nedostatak ljudi. Naime, tjelesna zaštita traži sve više izobražene ljude, sa poznavanjem rada na računalu, stranih jezika i slično. Zaštitar će se sve više koristiti računalima i raznim drugim tehničkim uređajima, pa je potrebno izobraziti takve ljude te ih adekvatno i platiti. Sve će manje biti moguće koristiti slabo kvalificirane radnike koji će raditi za minimalne plaće. Dizanje kvalitete usluge te pozicioniranje zaštitara na veći nivo kroz uvažavanje spomenutog zanimanja.
U Republici Hrvatskoj brojni sektori poput turizma, financija, telekomunikacija, kritične infrastrukture, zdravstva, prometa, logistike, trgovine imaju sve veću potrebu za većom razinom profesionalnosti, znanja, specijalizacije za obavljanje poslova u industriji privatne sigurnosti. Prepoznaje se važnost i potreba cjeloživotnog obrazovanja, veće specijalizacije, stjecanja novih znanja, kompetencija i kvalitete.

Iduću 2022. godinu brojnim aktivnostima obilježiti ćemo 30 godina od osnivanja Hrvatskog ceha zaštitara – zahvaljujući osnivačima Ceha, svim članicama i članovima koji su kroz proteklih 30 godina svojim osobnim angažmanom, svojim doprinosom i aktivnostima omogućili kontinuirani rad i opstojnost našeg i Vašeg strukovnog udruženja privatne zaštite i sigurnosti.

Veliko hvala osnivačima, vama članicama i članovima, ministarstvu unutarnjih poslova, vama partnerima i korisnicima usluga privatne zaštite jer svi zajedno činimo neraskidivu cjelinu sustava privatne zaštite i sigurnosti u RH, a danas i šire u europskoj uniji i diljem svijeta!

Na kraju još jednom zahvaljujem svim našim pokroviteljima, predavačima, partnerima, donatorima i prijateljima što su podržali održavanje ovog Kongresa i svima vama koji ste se odazvali na naše pozive osobnim dolaskom ili online i dali podršku strukovnom rada cehu za razvoj hrvatske industrije privatne zaštite i sigurnosti, istaknula je na kraju predsjednica Ceha Lidija Stolica.

U uvodnom dijelu sudionicima se obratila i Mirsada Kudrić, generalna direktorica tvrtke Robert Bosch u Hrvatskoj koja se osvrnula na razvoj i ulogu tehnologije i tehnoloških noviteta u vrijeme pandemije.

U ime gospodina Damira Truta, ravnatelja Civilne zaštite i u ime Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH uvodno se obratio gospodin Neven Karas. Koordinator za poslove civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite.

Pozdravio je održavanje Kongresa uz poštivanje svih preporuka i mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite, te zahvalio u ime Stožera civilne zaštite RH.

Naglasio je važnost održavanja Kongresa prigodom da se naglasi potreba za obuhvatnijom suradnjom struke i regulatora, posebice u dijelu podizanja kvalitete znanja, stručnosti i osposobljenosti osoba koje provode tjelesnu i tehničku zaštitu.

Za uspješnu i kvalitetnu primjenu Zakona o privatnoj zaštiti i svih mogućnosti koje on donosi potreban je angažman svih relevantnih dionika i čimbenika u sustavu sigurnosti – struke, regulatora, obveznika primjene zakona, korisnika, proizvođača, uvoznika, zastupnika, normativnih i akreditacijskih tijela, izrađivača prosudbe ugroženosti, projektanata, udruga, stručnih tijela, zaštitarskih tvrtki i obrta, jedinica lokalne uprave i samouprave, državne institucije, ministarstva i drugih.

U svim aktivnostima normativnog uređenja i rada privatne zaštite potrebno je postići čvršći sinergijski pristup i razmjenu iskustava sa obje strane, s ciljem kreiranja najboljih rješenja.

Pozivamo struku i stručnu javnost na jače sudjelovanje u donošenje podzakonskih propisa i aktivnije sudjelovanje u e-savjetovanjima, davanjem konkretnih prijedloga i razmjenu novih informacija i saznanja iz područja tjelesno-tehničke zaštite. Nadalje pravodobno i pravovremeno informiranje obveznika o promjeni legislative, ukazivanje na poštivanje normi, propisa i pravila struke, stvaranje kodeksa ponašanja i kulture sigurnosnog ponašanja.

„Sastavljanjem mjerljivih i provjerljivih redovnih i dinamičnih prosudbi ugroženosti, uskladit će se stvarni rizici s potrebama korisnika, pri čemu će se istovremeno projektirati zaštita koja odgovara stanju štićenih objekata, prostora i osoba. Da bi se provele željene promjene potrebno je vrijeme, volja, angažman i motivacija aktera i sudionika promjena, pri čemu je Ministarstvo unutarnjih poslova spremno poticati i biti angažirani predvodnik u navedenom procesu promjena“, na kraju zaključio je gospodin Neven Karas.

PROGRAM KONGRESA, MODULI, IZLAGANJA I PANELI

Nakon uvodnih riječi i zajedničkog fotografiranja sudionika Kongresa, uslijedilo je prvo izlaganje profesora Davor Solomuna sa Visoke policijske škole MUP-a RH koji je predstavio znanstveno-istraživački projekt pod nazivom: “Znanstveno istraživanje odnosa privatne sigurnosti i policije”.

Istraživanje je nastalo na platformi sigurnosti kao znanosti, sigurnosti kao stanja i sigurnosti kao djelokruga i djelatnosti koja se u svakom društvu provodi na određenim razinama u današnjem promjenjivom svijetu punom nepoznatih prijetnji i rizika te traži odgovore na sve te izazove, te naglasio da je napraviti pomake u tom smislu od izuzetne važnosti. Istraživanje se povodi sa svrhom ispitivanja odnosa između privatne sigurnosti (zaštitari i čuvari) i policije.

„Projekt se sastoji od tri velike cjeline. Radi se o privatnoj i javnoj sigurnosnoj strukturi, dakle policiji. S druge strane radi se o tržištu sigurnosti na kojem ta jedna i druga struktura djeluju, dok se s treće strane radi o usklađenosti, kao jednoj novoj veličini koju želimo propitivati ovim istraživanjem“ istaknuo je profesor Solomun.

Cilj istraživanja jest utvrditi indikatore i faktore koji značajno utječu na kvalitetu i efikasnost suradnje privatne sigurnosti i policije te utvrditi stanje i usklađenost funkcioniranja privatne sigurnosti i policije pri osiguravanju javnih okupljanja i suzbijanju imovinskog kriminaliteta, kao i njihovog najčešćeg podudarajućeg djelokruga. Glavna hipoteza ovog istraživanja je da kvaliteta i razvoj suradnje privatne sigurnosti i policije ovisi o razvoju institucionalne suradnje i unaprjeđenju zajedničkog operativnog djelovanja, a uzorak obuhvaća 1.800 sudionika. Ovo istraživanje pretpostavlja da postoji potencijal u približavanju policijskih i struktura privatne sigurnosti. Pritom, privatna sigurnost može se približiti funkciji javne sigurnosti, a policija preko privatne sigurnosti može nadomjestiti i kompenzirati svoje limitirajuće resurse, što može rezultati sinergijskim učincima na planu javne sigurnosti“.

U prvom panelu, nakon predstavljanja znanstvenog istraživanja odnosa privatne sigurnosti i policije, svoja mišljenja i stavove o znanstvenom istraživanju iznijeli su koordinator za poslove CZ-a MUP-a RH Darko Majstorović, Davor Solomun, Damir Brletić iz Ravnateljstva policije, Hamiš Blažević iz Policijske uprave zagrebačke, Ivan Ročić iz tvrtke Securitas Hrvatska te Milan Dujmović iz zaštitarskog društva AKD-Zaštita. Panel je vodio dr. Robert Mikac s Instituta za sigurnosne politike. Panelisti su razgovarali o odnosu policije i privatne sigurnosti, povjerenju i spremnosti i voljnosti za razmjenom informacija.
Nadalje, participiraju li djelatnici privatne sigurnosti sukladno javnim ovlastima u svom radu u javnoj sigurnosti (npr. prevenciji kriminaliteta-zaštiti imovine, zaštiti javnih prostora, javnih događaja, kritične infrastrukture..) i time neposredno pomažu policiji u radu..

U drugom modulu, „Provedbi novog Zakona o privatnoj zaštiti i predstavljanju novih Pravilnika“, uvodno je izlaganje održao Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove MUP-a RH. Govorio je o primjeni općih odredbi Zakona, obavljanju djelatnosti sukladno zakonu, zdravstvenim pregledima, izobrazbi, tjelesnoj zaštiti, tehničkoj zaštiti, izradi prosudbi ugroženosti, dojavama i intervencijama, obavljanju djelatnosti na javnim površinama, Pravilnicima koji su stupili na snagu, te koji su pripremljeni za javno savjetovanje. Između ostalog naveo je potrebu da svaka zaštita koja nije osigurana od strane države mora biti ugovorena s pravnim osobama i obrtima koji imaju odobrenje za privatnu zaštitu, da je osnova za provedbu djelatnosti pisani Ugovor sklopljen s korisnikom temeljem valjane pravne osnove

Nakon uvodnog izlaganja Sandra Šegedina, MUP RH uslijedila je panel rasprava, koju je vodila Renata Dončević, Radni odbor za projektiranje zaštite Ceha. U ovom panelu sudjelovali su Sandro Šegedina, Vlado Vrcić, Hrvatski ceh zaštitara, Ante Perčin, Sokol Security te Ivan Špoljarić, Ceh, ECCOS inženjering.

Treći modul „Analiza djelatnosti privatne zaštite i sigurnosti“ u njemu su predstavljeni su rezultati poslovanja sektora u 2020 godini. Uvodno izlaganje održao je Bruno Škrinjarić s Ekonomskog instituta Zagreb, prezentiravši slušateljima analizu “Djelatnosti privatne zaštite s pokazateljima poslovanja u periodu 2018. do 2020. godine”. U svom izlaganju Bruno Škrinjarić se posebno osvrnuo na segmente tjelesne i tehničke zaštite, uz prikaz poslovanja 30 najboljih tvrtki, za koje je prikazan ukupan prihod, prihod po zaposleniku te prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku.
U panelu koji je uslijedio nakon uvodnog izlaganja, razgovaralo se aktualnim izazovima sektora privatne zaštite, a to su manjak rade snage i niska primanja u segmentu tjelesne zaštite. Iza toga panel je vodio potpredsjednik Ceha Ivan Funčić, a svoje stavove u panelu iznosili su sindikalist Miomir Jačimović, RSRH- Zaštita, Ante Perčin, Sokol Security, Bruno Škrinjarić, EIZ te Marko Sikirica, Ceh, Tehnozavod Marušić.

Četvrti modul „Izmjene i dopune zakona o novčarskim institucijama i uvođenje eura“ . Uvodna izlaganja održali su Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove MUP-a RH i Damir Brletić iz Ravnateljstva policije

Nakon uvodnih izlaganja uslijedilo je panel na kojem se razgovaralo o izmjenama i dopunama Zakona o novčarskim institucija i uvođenju eura, uz posebni naglasak na proces implementacije elektrokemijske zaštite u bankomate u Hrvatskoj. Panel je vodila predsjednica Ceha, Lidija Stolica, a sudjelovali su Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a RH, Sandro Šegedin, MUP RH, Tomislav Franjčić, FINA gotovinski servisi i Goran Bjelotomić, Radni odbor bankarsko-novčarske zaštite Ceha, Protekta.

Peti modul „Tehnička zaštita – smart rješenja, integracije i inovacije u novom normalnom“. Uvodno izlaganje pod nazivom „Increase your business with AIoT video solutions from BOSCH“ održao je online Alexandru Nataprazu, Product Marketing Manager – SEA region, Video Systems Bu

Nakon uvodnog izlaganja, održan je panel koji je vodio potpredsjednik Ceha Marko Sikirica, u kojem su svoje gledište o tehničkoj zaštiti, smart rješenjima, integraciji i inovacijama u „novom normalnom“ iznijeli sudionici panela Damir Dobrina iz Securitasa Hrvatska, Tomislav Lacković iz ECCOS inženjeringa, Senad Džabija iz Alarm automatike i Nino Belicki iz Roberta Boscha.

Za prezentacije sa Kongresa molimo javiti se na našu e-mail adresu: info@hcz.hr

Izvori: HCZ, MUP RH i Zaštita / Foto: MUP RH i Zaštita